Pašticada

Dalmacija - Split

Iz Splita potječe poznata dalmatinska pašticada, ali i specijalitet od slatkovodnog raka, ukusne i aromatične slastice, viška, forska i komiška pogača, kao i poznate kobasice luganige te arambašići iz Sinja, sarmice od kupusa punjene govedinom i svinjetinom. Na otoku Hvaru čekaju vas vrhunska vina kao što su vugava, Plančić i smutica, crno vino pomiješano s ovčjim ili kozjim mlijekom.

Gastronomski minimalizam vrijedan carstva

Splićani imaju jednostavan i upečatljiv argument kada hvale ljepote svojega grada i okolice: moćni car Dioklecijan mogao je birati po cijelome nepreglednom Rimskom Carstvu mjesto na kojem će sagraditi svoju veličanstvenu palaču.

Lokacija koju je odabrao današnji je Split, najveći dalmatinski grad, čija je jezgra, središte i urbano ishodište i danas Dioklecijanova palača.

 

U zaleđu Splita planinski masiv s često osniježenim vrhuncima Mosorom i Biokovom, koji ublažavaju najžešće udare bure, na moru pogled na Brač, Šoltu, Čiovo, u daljini Hvar i Vis, najsunčaniji jadranski otoci. Mudar je bio car. Priroda mu se tu ukazala u svoj svojoj ljepoti i plodnosti. Već su i Grci prije njega na dalmatinskim otocima uzgajali vinovu lozu i masline, a oni neskloni poljodjelstvu nisu se morali mučiti, dovoljno im je bilo samo loviti i ubirati: riječne i morske rakove i ribe, žabe i školjke, gljive i kupine, samoniklo jestivo bilje...

 

Kontinuitet dalmatinske gastronomije impresivan je čak i po zahtjevnim mediteranskim mjerilima. Ono u čemu je uživao car, očuvano je i za naša zadovoljstva, ali pridodane su im i najbolje ideje stotina kuharskih generacija. U tom se kraju dosljedno poštuju principi takozvanog dalmatinskog minimalizma po kojima vrhunske namirnice, prije svega najcjenjenije ribe, najkraćim i najjednostavnijim načinom, kuhanjem, pečenjem ili prženjem, privode jestivosti kako bi se očuvali i ničim ne bi narušili savršeni prirodni okusi kovača, zubaca, orade ili trilje. Istovremeno su se stvarale i beskrajno varirale recepture koje su zahtijevale postupnu višednevnu pripravu, složenih začinskih kompozicija, kao što je slučaj s pašticadama.

Bogata vinska tradicija otoka Hvara

Otok Hvar od milja se naziva sunčanim otokom.

Uživa gotovo planetarnu popularnost među nautičarima, a svoju privlačnost duguje prirodnim ljepotama, prekrasnim gradićima uz more i odličnoj otočkoj gastronomiji. Dio tog za mnoge neodoljivog mozaika čine i lokalna vina koja na Hvaru imaju svoju prepoznatljivost i autentičnost. Hvarski vinari prvi su u Dalmaciji napravili iskorak prema vrhunskoj kvaliteti koja danas krasi brojne male proizvođače u ovoj regiji.

Otkrijte hrvatsku vinsku priču

Crno + crveno = plavac

Ako vam je grad Split na ruti, pruža vam se prilika da u akvatoriju koji ga okružuje zaronite i u vinske arome ovog područja poznatog po specifičnim okusima vina autohtonih sorti. U svakom slučaju, budite spremni na to da ćete dobiti više nego ste zamišljali, jer ćete zapravo uroniti u pravi enološki family affair.

Zinfandel - vinska priča zanimljive povijesti

Kako je zinfandel iz Hrvatske stigao do Kalifornije

Zamislite misteriju koja je više od 100 godina intrigirala vinski svijet. Nova vinska zvijezda sredinom 19. stoljeća osvojila je Ameriku. Uspjeh je bio gotovo trenutačan.

Autentična vina i rakije

Korčula, pošip

Pošip

Pošip, pošip bijeli, pošipak i pošipica nazivi su za autohtonu sortu bijelog grožđa s otoka Korčule koju se može pronaći još i na Lastovu i Mljetu, dok se uzgoj ove sorte općenito preporučuje u cijeloj Dalmaciji.
Prošek

Prošek

U Dalmaciji će taj slatki zalogaj pratiti i gutljaj ukusnoga desertnog vina koje se naziva prošek. Prošek se tradicionalno u Dalmaciji pripremao uoči rođenja djeteta tako što bi se dio grožđa pobranog te godine posebno sušio kako bi se od njega moglo proizvesti upravo nekoliko boca cijenjenog prošeka. Te bi boce potom zakopali u zemlju na čuvanje i ne bi ih otvarali sve do vjenčanja tog djeteta desetljećima kasnije. Nekada su čašicu slatkog prošeka liječnici propisivali čak i kao lijek, a danas se u tom vinu bezbrižno uživa u posebnim prilikama.
Varenik

Varenik

Prije umjetnih zaslađivača i šećera, domaćice na našoj obali svoja su jela zaslađivale prirodnim namirnicama kao što je med, ali i pripravcima poput varenika, ukusnoga gustog umaka od crnog grožđa.
Vis

Vugava

Jedna od najstarijih autohtonih vinskih sorti vugava s Visa upotrebljavala se za proizvodnju kvalitetnih i jakih dalmatinskih bijelih vina, ali i slatkih prošeka.
Primošten, vinogradi

Babić

Babić je autohtona sorta crnog grožđa koja se većinom uzgaja u Dalmaciji, a vina koja nastaju od babića tamna su i gusta, ukusna i iznimno cijenjena.
Bikla

Bikla

Iako se po nazivu ovog specijaliteta ne može prosuditi o čemu je riječ, bikla je zapravo alkoholno piće dobro znano u domaćinstvima diljem Dalmacije, Dalmatinske zagore i otoka, a nastaje neočekivanom kombinacijom crnog vina i mlijeka koja ovom zanimljivom piću daje prepoznatljivu ljubičastu boju.
Hvar

Bogdanuša

Tradicionalna dalmatinska sorta bijelog grožđa naziva bogdanuša potječe s otoka Hvara, a od nje nastaju ugodna vina zlatnožute boje i niske razine kiselosti.
Grožđe

Kujundžuša

Kujundžuša je autohtona sorta bijelog grožđa koja potječe s Imotskog polja, gdje se i dalje najviše uzgaja, a daje kvalitetna i vrhunska lagana i osvježavajuća vina.
Brač

Maraština

Maraština koja se većinom uzgaja u Dalmaciji omogućuje vinarima proizvodnju vina raznih stilova, od klasičnih suhih bijelih vina preko prošeka pa sve do onih narančastih.
Plavac mali

Plavac mali

Plavac mali autohtona je sorta crnog grožđa poznata u Hrvatskoj još i kao plavac mali crni, crljenac, crnac, zelenjak, šarac, grešavac, zelenka i pagadebit crni, a riječ je o najzastupljenijoj i po mnogima najvažnijoj sorti Dalmacije te nakon graševine i malvazije o ukupno trećoj najraširenijoj sorti koja se uzgaja na našim prostorima.
Korčula, pošip

Pošip

Pošip, pošip bijeli, pošipak i pošipica nazivi su za autohtonu sortu bijelog grožđa s otoka Korčule koju se može pronaći još i na Lastovu i Mljetu, dok se uzgoj ove sorte općenito preporučuje u cijeloj Dalmaciji.
Prošek

Prošek

U Dalmaciji će taj slatki zalogaj pratiti i gutljaj ukusnoga desertnog vina koje se naziva prošek. Prošek se tradicionalno u Dalmaciji pripremao uoči rođenja djeteta tako što bi se dio grožđa pobranog te godine posebno sušio kako bi se od njega moglo proizvesti upravo nekoliko boca cijenjenog prošeka. Te bi boce potom zakopali u zemlju na čuvanje i ne bi ih otvarali sve do vjenčanja tog djeteta desetljećima kasnije. Nekada su čašicu slatkog prošeka liječnici propisivali čak i kao lijek, a danas se u tom vinu bezbrižno uživa u posebnim prilikama.
Varenik

Varenik

Prije umjetnih zaslađivača i šećera, domaćice na našoj obali svoja su jela zaslađivale prirodnim namirnicama kao što je med, ali i pripravcima poput varenika, ukusnoga gustog umaka od crnog grožđa.
Vis

Vugava

Jedna od najstarijih autohtonih vinskih sorti vugava s Visa upotrebljavala se za proizvodnju kvalitetnih i jakih dalmatinskih bijelih vina, ali i slatkih prošeka.
Primošten, vinogradi

Babić

Babić je autohtona sorta crnog grožđa koja se većinom uzgaja u Dalmaciji, a vina koja nastaju od babića tamna su i gusta, ukusna i iznimno cijenjena.
Bikla

Bikla

Iako se po nazivu ovog specijaliteta ne može prosuditi o čemu je riječ, bikla je zapravo alkoholno piće dobro znano u domaćinstvima diljem Dalmacije, Dalmatinske zagore i otoka, a nastaje neočekivanom kombinacijom crnog vina i mlijeka koja ovom zanimljivom piću daje prepoznatljivu ljubičastu boju.
Hvar

Bogdanuša

Tradicionalna dalmatinska sorta bijelog grožđa naziva bogdanuša potječe s otoka Hvara, a od nje nastaju ugodna vina zlatnožute boje i niske razine kiselosti.
Grožđe

Kujundžuša

Kujundžuša je autohtona sorta bijelog grožđa koja potječe s Imotskog polja, gdje se i dalje najviše uzgaja, a daje kvalitetna i vrhunska lagana i osvježavajuća vina.

#CroatiaFullOfFlavours